Predstavljamo Nebojšu Kirigina kojem čestitamo na imenovanju za vršitelja dužnosti ravnatelja

Istraživački tim / Specijalno izvješće

Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” (dalje: Zavod) bilježi progresivno financijsko slabljenje mjereno konzistentnim padom triju ključnih indikatora: ukupnih prihoda, gotovine na računu i neto imovine (vlastitih izvora), uz istovremeni rast rashoda za zaposlene.

Analiza razdoblja 2020.–2025. utvrđuje da se Zavod nakon završetka pandemije COVID-19 nije pravovremeno prilagodio novoj prihodovnoj realnosti, da sustav unutarnjih kontrola nije funkcionirao i da su ključne plansko-analitičke funkcije bile neadekvatno izvršavane.

Ključni pokazatelji: prihodi –47% (2021.–2023.), rashodi za zaposlene +24% (2021.–2025.), gotovina –58% (2022.–2025.), EU projekti –98% (2021.–2025.).

Državni ured za reviziju izdao je uvjetno mišljenje za financijske izvještaje za 2023. godinu. Procijenjeni financijski jaz za 2027. godinu iznosi približno 4,5 milijuna eura.

Nebojša Kirigin kao viši stručni suradnik, Voditelj službe za ekonomske poslove pa Pomoćnik ravnatelja za ekonomske poslove

3.11.2016: (prije Zavoda) “Primjerice, Nebojša Kirigin, bivši pomoćnik ministra Ranka Ostojića, zaposlen je u podružnicu koja upravlja nekretninama. Gradska zastupnica Sanja Ožić je u Čistoći, a zastupnik HSLS-a Alen Ostojić postao je pomoćnik Uprave. I prije nego što je ušao u političko partnerstvo s gradonačelnikom Splita Ivom Baldasarom, u Holdingu je zaposlena njegova kći Ivana.” (net.hr)

U travnju, 2022. godine Branko Kolarić postaje ravnatelj Zavoda s naslijeđenom pozitivnim bankovnim saldom koje je generirao dr. Šostar i COVID19.

U jesen, 2022. godine zapošljava se Nebojša Kirigin kao viši stručni savjetnik. U roku od par tjedana postaje Voditelj službe za ekonomske poslove. Dosta brzo napredovanje. Prema pouzdanim izvorima, ta odluka je izazvala veli šok u Zavodu slično kada je imenovana Ivana Štajcer.
Dolazi iz Holdinga, gdje više nije poželjan jer ga platforma Možemo! smatra kadrom bivšeg gradonačelnika Bandića. Kolarić ga zapošljava u Zavodu.

Cijela njegova karijera je vezana za dvije osobe: unuk Tita Kirigina i mentora Ranka Ostojića koji je vjerojatno zvao i Kolarića da ima sjajnog financijaša.

Voli za sebe reći: “Sebe bi opisao kao osobu koja jako drži do vrijednosti i integriteta, a sve kako bi društvo bilo pravednije. Voli druženja i upoznavanje novih ljudi. Spreman je na promjene i ne boji se preuzeti odgovornost.”

Ako je nadima Nebo, mogao bi biti i Skywalker.

Idemo raditi onaj posao koji nije napravio Nebojša.

Nalazi Državne revizije: Sustavne nepravilnosti koje mijenjaju sliku Zavoda

Neuredno financijsko poslovanje i knjiženje

Revizija je utvrdila širok spektar nepravilnosti u osnovnim financijsko-računovodstvenim procesima:

• Blagajnički izvještaji nisu ovjereni od nadređene osobe.
• Uplatnice i isplatnice nisu potpisivali likvidatori.
• Evidencija blagajne ne prati važeće propise.
• Vrijednost žiro-računa od 5,64 milijuna eura nije bila uvrštena u popis imovine.
• Dospjela potraživanja iskazana su 588.715 € više nego što je istina, dok su nedospjela potraživanja podcijenjena.

Ove nepravilnosti ukazuju na nedovoljan stupanj financijske kontrole i upravljačke odgovornosti.

Upravljačke slabosti: Unutarnji nadzor koji nije rađen

Revizija otkriva da Zavod:

• nije provodio unutarnji nadzor tijekom cijele 2023.,
• nije imao aktivno povjerenstvo za unutarnji nadzor,
• s 18 mjeseci zakašnjenja imenovao povjerljivu osobu za prijavu nepravilnosti,
• nije imenovao povjerenika za etiku.

Radi se o sustavnim slabostima koje mogu omogućiti financijske, operativne i etičke propuste.

Nepravilnosti u obračunu plaća i radno-pravnim odnosima

Revizija je utvrdila:

• primjenu previsokih koeficijenata za dio nezdravstvenih zaposlenika,
• značajan volumen prekovremenog rada – 13.597 sati u 2023.,
• trošak prekovremenog rada od 237.558 €,
• višegodišnje sudske sporove zbog pogrešno obračunanih plaća.

Ovo je jasan izraz neusklađenosti kadrovskog planiranja i operativnih potreba Zavoda.

Problemi u javnoj nabavi i transparentnosti

Registar javne nabave za 2023. nije sadržavao:

• 57 ugovora jednostavne nabave
• 6 ugovora iz okvirnih sporazuma

Uz to, plan nabave bio je nerealan i sadržavao stavke koje su već bile zaključene prethodnih godina.

Sukob dvaju svjetova: Programi rada 2023–2026 nasuprot revizijskim činjenicama

Programi rada za razdoblje 2023.–2026. predstavljaju Zavod kao stabilnu i rastuću instituciju koja planira širenje usluga, nove projekte i kontinuirani porast volumena dijagnostičkih, epidemioloških i ekoloških aktivnosti.
Međutim, kad se ovi planovi usporede s rezultatima i nalazima revizije, otkriva se duboko neslaganje između projekcija i stvarnih mogućnosti.

Uz to, plan nabave bio je nerealan i sadržavao stavke koje su već bile zaključene prethodnih godina.

Programi predviđaju rast – financije pokazuju pad

Revizija potvrđuje:

• pad prihoda od HZZO-a za 48,7%,
• pad ukupnih prihoda za 31,4%,
• manjak od –1.902.369 € u 2023.,
• stagnaciju vlastitih prihoda unatoč rastu operativnih troškova.

U Programima rada takav trend – nije ni spomenut.

Programi povećavaju očekivanja, iako Zavod gubi kapacitete

Dok financijski izvještaji pokazuju rezove, manjak i operativne poteškoće, Programi rada:

• povećavaju planirani broj usluga u laboratoriju,
• predviđaju širenje preventivnih programa,
• najavljuju intenziviranje mobilne mamografije,
• planiraju rast edukacija i uslužnih djelatnosti.

Ovakva projekcija nema uporišta u stvarnim kapacitetima i financijskoj dinamici Zavoda.

Popis ključnih nepravilnosti specifičnih za NZJZ „Dr. Andrija Štampar“

Financijsko-računovodstvene nepravilnosti

• Nepravilno evidentirana potraživanja
• Nepotpuna evidencija imovine
• Neproveden ili nepotpun popis imovine
• Neusklađenost analitičkih i sintetičkih knjiga
• Nepravilno vođena blagajna

Radno-pravne nepravilnosti

• Nezakonite primjene koeficijenata
• Prekomjerni prekovremeni sati
• Sudski sporovi zbog pogrešnih obračuna plaća

Upravljačke i organizacijske slabosti

• Neaktivan unutarnji nadzor
• Zakašnjeli sustav prijavljivanja nepravilnosti
• Neimenovan povjerenik za etiku

Nepravilnosti u javnoj nabavi

• Nedostatni registri ugovora
• Nerealan Plan nabave
• Neusklađenost planiranog i stvarno nabavljenog

Strateške slabosti

• Ovisnost o prihodima HZZO-a
• Slaba diversifikacija vlastitih prihoda
• Nedostatak dugoročne kadrovske strategije

Zašto Zavod ulazi u financijski manjak?

Na temelju revizorskih nalaza i financijskih podataka, može se identificirati pet glavnih uzroka:

Kolaps prihoda nakon prestanka COVID aktivnosti: Gubitak prihoda od PCR testiranja i povezane dijagnostike ostavio je naglu financijsku prazninu.

Stagnacija vlastitih prihoda: Dok se troškovi povećavaju, prihodi od analitika, edukacija i tržišnih usluga ne rastu.

Stalni rast troškova zaposlenih: U 2023. troškovi plaća porasli su za 2,2%, uz dodatne obveze iz sudskih sporova i prekovremenih sati.

Neučinkovit sustav nabave i upravljanja resursima: Neusuglašeni planovi nabave stvaraju prostor za neučinkovite ili neopravdane rashode.

Neusklađeni planovi rada dovode do nerealnih internih očekivanja: Preplaniranje opterećuje organizaciju i stvara pritisak na resurse, što se reflektira na troškove i učinak.

Što je Kolarić radio od 2022. do 2026.?

2023: Što je radio te godine? (manjak prihoda: –1.902.369,86 € koji je pokriven viškom prethodnih godina).

• Dana, 24. rujna 2023. Kolarić: Vratit ćemo SDP tamo gdje mu je mjesto
• https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/kolaric-vratit-cemo-sdp-tamo-gdje-mu-je-mjesto-11052607
• Dana, 25. rujna 2023. izjavio je: Bit ćemo stroži prema Možemo
• https://www.index.hr/vijesti/clanak/zagrebacki-sdp-bit-cemo-strozi-prema-mozemo/2498320.aspx

2024: Što je radio te godine? (rashodi nadmašuju prihode za 1,2 milijuna €. Zavod prvi put počinje gubiti novac iz operativnog poslovanja)

• 16. svibnja .2024. godine: ulazi u Sabor kao dio Rijeke pravde (SDP) nakon parlamentarnih izbora
• 9. lipnja 2024. godine Izbori za Europski parlament 2024. u kojima sudjeluje Branko Kolarić
• 23. studenoga 2024. Postaje predsjednik Zagrebačkog SDP-a
• Hrvatski predsjednički izbori 2024./2025. redovni su predsjednički izbori u Hrvatskoj. Prvi krug održan je 29. prosinca 2024., a drugi krug 12. siječnja 2025. godine. i u njima aktivno sudjeluje Branko Kolarić
• Kolarić nema u Zavodu

2025. – gubitak se produbljuje na 1,9 milijuna €.

• 23. siječnja, 2025. Zagrebački SDP istaknuo Kolarića za gradonačelnika (vijesti.hrt.hr)
• 2. ožujka: Svečano održana 75. obljetnica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, a zapravo je 76. obljetnica. Iskorištavaju se Zavodovi radnici i financije s PR najavom kandidature za gradonačelnika
• 8. ožujka, 2025. KAKVA BLAMAŽA: Šef zagrebačkog SDP-a na Dan žena: ‘Trebao sam tražiti broj, osjećam se kao kurva… (jutarnji.hr)
• 22. svibnja, 2025: KASNO BRANKO NA … Kolarić se probudio: Nezadovoljan rezultatom SDP-a u Zagrebu, sada napada Hajdaš Dončića (01portal.hr). Hajdaš Dončić je shvatio o kome je riječi miče ga s funkcije predsjednika zagrebačkog SDP-a (“ima Boga” počne se govoriti u Zavodu. Dio zaposlenika prelazi na katoličanstvo jer misle da će biti smijenjen, a veći dio postaje još skeptičniji prema svemu.
• Kadroviranje u Zavodu: Nezdravstveni voditelji službi, Nebojša Kirigin i Suzana Vukomanović, u rujnu 2025. godine promaknuti su s pozicija voditelja službe (koeficijent 2.9) na dužnosti pomoćnika ravnatelja, s koeficijentom 3.8. Novi koeficijent usporediv je s onima koji se primjenjuju u zdravstvenim djelatnostima. Takva kadrovska odluka izazvala je nezadovoljstvo dijela zaposlenika u službi za gospodarstvo, koji je smatraju demotivirajućim za postojeći kadar. Dio djelatnika također izražava zabrinutost zbog mogućeg narušavanja ravnoteže između zdravstvenih i nezdravstvenih radnih mjesta, s obzirom na to da su nova radna mjesta nezdravstvene prirode, ali nose koeficijente karakteristične za zdravstveni sustav.

2026. – Branko Kolarić se kandidira u siječnju, 2026. za drugi mandat. U svom planu prema Upravnoga vijeću je vjerojatno napisao (jer ga nismo vidjeli) da Zavod zapravo uspješno posluje. Međutim, plan mu nije prihvaćen, Upravno vijeće ga odbija što izaziva njegovo veliko nezadovoljstvo, budući da je očekivao podršku na temelju svog “dosadašnjeg rada i angažmana u Zavodu”.Priča se daje Branko Kolarić ravnatelj Zavoda tužio Zavod i to čelnika Zavoda ravnatelja Branka Kolarića.

Shizofrenija.

Upravno vijeće, kao priznanje za dosadašnji rad i angažman u području financijskog upravljanja Zavodom, imenuje Nebojšu Kirigina vršiteljem dužnosti ravnatelja.

Pitanje: Gdje je bila uprava Zavoda kada su rebalansi iz mjeseca u mjesec pokazivali da se prihodi ne vraćaju? Gdje je osnivač – Grad Zagreb? Gdje je Ministarstvo zdravstva? Gdje je Upravno vijeće?

Paradoks plaća: manje ljudi, veći trošak – kako je to moguće?

Godina	Broj zaposlenih	Rashodi za zaposlene (M €)
2021.	489	12,3
2022.	438	12,3
2023.	432	12,9
2024.	418	14,1
2025.	407	15,2

Zavod je u četiri godine izgubio 82 zaposlenika (16,8%), ali su mu rashodi za zaposlene porasli za 24%.

Objašnjenje je višestruko: rast osnovica i dodaci jer je došla nova Uredba o prevođenju koeficijenata, prekovremeni rad zbog manjka ljudi, prekida ugovora na određeno, sudske presude. Izvještaji o radu za 2024. i 2025. eksplicitno navode da Služba za školsku i adolescentnu medicinu ima pet liječnika u mirovini koji rade nepuno radno vrijeme, dok su tri tima bez liječnika – natječaji se ponavljaju bez ijednog prijavljenog kandidata. Služba za kliničku mikrobiologiju radi “smanjenim obimom uslijed smanjenog broja raspoloživih djelatnika.”

Dublje pitanje: Tko u Zavodu ozbiljno povezuje troškove rada s prihodovnim mogućnostima u uključuje crveni alarm? Odgovor – nitko.

Likvidnosna kriza: topljenje gotovine brže nego u pandemijskim šokovima

Novac na računu pada alarmantnom brzinom: 6,5 milijuna € (2022.) → 2,7 milijuna € (2025.) – pad od 58% u samo tri godine. Ukupna financijska imovina prepolovljena je s 13,0 na 6,3 milijuna €.

Zavod više nema rezerve za nepredviđene troškove. U slučaju blokade računa – a rizik je realan – Zavod ne bi mogao isplatiti plaće niti nabaviti osnovne materijale.

Pitanje nadzornom odboru: Kada ste posljednji put raspravljali o likvidnosnoj prognozi za sljedećih šest mjeseci?

Gubitak kapitala: Zavod “jede sam sebe”

Vlastiti izvori (neto imovina) pali su s 26,1 milijuna € (2022.) na 21,4 milijuna € (2025.) – gubitak od 4,7 milijuna € kapitalne supstance u tri godine. U 2025. posebno zabrinjava: 1,69 milijuna € neto gubitka na vrijednosti imovine, od čega 1,51 milijun € otpisa medicinske opreme. Oprema se ne održava, nema zamjene, nema investicija.

Izvješće o radu za 2025. spominje osnivanje Radne grupe za izradu Strateškog plana 2025.-2030. – to je pet godina prekasno.

2024. – godina koja je sve razotkrila

Do 2023. pad prihoda još se mogao opravdati “krajem pandemije”. Ali 2024. je pokazala pravu sliku:

• EU sredstva – s 2,1 milijuna na 679 tisuća €.
• Pomoći od HZZO-a – s 424 tisuće na 65 tisuća € (dok je plan za 2023. bio 10,6 milijuna, ostvareno samo 7,65 – 72% plana).
• Distribucija cjepiva – gotovo prestaje.

A onda uslijedila kadrovska i operativna lavina: četiri zagrebačke bolnice prestaju pružati mikrobiološku dijagnostiku za izvanbolničke pacijente. Zavod preuzima njihov posao. Broj pretraga raste 20%. Prihodi ne rastu. Troškovi eksplodiraju. Zavod postaje besplatni servis za bolnice.

Pitanje ministru zdravstva: Tko nadzire financiranje izvanbolničke mikrobiološke dijagnostike kada bolnice odbijaju pružati uslugu?

2025. – prividni oporavak koji skriva stvarnost

Prihodi skaču na 25,1 milijun €, ali gotovo isključivo zahvaljujući 5,1 milijun € jednokratnog transfera (konto 6361?). To nije rast – to je injekcija. Plan za 2026. predviđa sličan iznos (5 milijuna € za distribuciju cjepiva), ali to je specifični program, ne organski prihod. Materijalni rashodi skaču s 6,5 milijuna € (2024.) na 11 milijuna € (2025.) – rast od 73%, izravno povezan s distribucijom cjepiva.

Što će se dogoditi 2027. kada program završi? Prema sadašnjoj putanji – financijski slom.

EU projekti: od 3,8 milijuna € do 85.000 € – pad od 98%

EU sredstva bila su ključ razvoja Zavoda. Plan za 2026. predviđa samo 85.000 €. Zavod nije osigurao nove projekte, nema projektni pipeline, nema kadra za pisanje prijava. Izgubio je strateški izvor prihoda koji mu je donosio milijune.

Pitanje ravnateljstvu: Postoji li svijest o važnosti pisanja EU projekata i gdje je cijelo vrijeme bila voditeljica Znanosti i nastave?

Operativni pritisak i kadrovski slom

COVID je transformirao Zavod, a onda ga napustio. 2022.: 130.859 oboljelih, 64.817 cijepljenih, 117.794 doza cjepiva, 17.019 poziva. 2025.: pripravnost pala na 526 poziva. Zavod nije prestrukturiran. Vlastiti prihodi od usluga stagniraju na 5,4–6,3 milijuna € godišnje. Plan za 2026. predviđa rashode od 27,2 milijuna €, ali struktura prihoda je krhka: 5 milijuna ovisi o distribuciji cjepiva, 13 milijuna o HZZO-u, a vlastiti prihodi pokrivaju tek 23% rashoda.

Strateški rizici: Što prijeti Zavodu u sljedećim godinama?

Rizik nelikvidnosti: Ako se trend pada prihoda nastavi bez korektivnih mjera – Zavod ulazi u zonu ozbiljne nelikvidnosti.

Rizik gubitka stručnog kadra: Prekomjerni prekovremeni sati i stagnacija plaća dovode do odlijeva kadrova u privatni sektor.

Rizik gubitka projektnog financiranja: Neadekvatne kontrole mogu dovesti do financijskih korekcija EU projekata.

Rizik operativnih pogrešaka: Laboratorijski i epidemiološki sustav trpi kada su djelatnici preopterećeni i nema adekvatnog nadzora.

Rizik reputacijskih i regulatornih posljedica: Nepravilnosti u nabavi, vođenju evidencija i planiranju mogu dovesti do državnih intervencija.

Odgovornost Voditelja Službe za ekonomske poslove/ Pomoćnika ravnatelja za ekonomske poslove – što je propustio?

Prema Pravilniku o organizaciji (2025.), Voditelj Službe za ekonomske poslove odgovoran je za cjelokupno financijsko-računovodstveno, plansko-analitičko i komercijalno poslovanje Zavoda. Njegova služba izvješćuje Grad Zagreb (osnivača), HZZO, Ministarstvo zdravstva, FINA‑u i Upravno vijeće. Voditelja imenuje ravnatelj na mandat od četiri godine, a za svoj rad odgovoran je izravno ravnatelju.

Što je propustio napraviti prema ravnatelju i Upravnom vijeću?

1. Pravovremeno upozoriti na kolaps prihodovne baze – iako su prihodi pali 47% (2021.–2023.), nije inicirao hitnu prilagodbu rashoda niti sazvao izvanrednu sjednicu.
2. Predložiti mjere za kontrolu rashoda za zaposlene – unatoč padu broja zaposlenih za 16,8%, rashodi za plaće porasli 24%, a on nije izradio analizu troškova rada po službama niti predložio zamrzavanje zapošljavanja.
3. Osigurati likvidnost – gotovina je pala 58% (6,5 → 2,7 M €), a on nije na vrijeme izradio likvidnosne projekcije niti upozorio na rizik blokade računa.
4. Diverzificirati prihode – vlastiti prihodi od usluga stagniraju 5,4–6,3 M €, a on nije razvio komercijalni segment niti osigurao kompenzaciju za preuzete bolničke pretrage (+20% posla bez prihoda).
5. Projektirati trendove i upozoriti na jednokratne prihode – nije jasno označio da je 5,1 M € (2025.) jednokratna injekcija, niti je izradio scenarij za 2027. kada distribucija cjepiva prestane.
6. Pokrenuti strategiju EU projekata – dopustio je pad EU sredstava s 3,8 M € na 85 tisuća € (98%), a nije osnovao projektni ured niti prijavio nijedan novi projekt.
7. Redovito izvještavati o rizicima – izostali su kvartalni izvještaji o izvršenju plana, analize odstupanja i prijedlozi korektivnih mjera upućeni ravnatelju i Upravnom vijeću.

Pasivnost Nebojše Kirigina u izvršavanju pravilnikom definiranih obveza izravno je pridonijela tome da su ravnatelj i Upravno vijeće godinama donosili odluke bez realnih financijskih projekcija i pravovremenih upozorenja.

Što se zapravo dogodilo – vrlo kratko?

Zavod je ušao u pandemiju kao srednje velika javnozdravstvena institucija. Iz pandemije je izašao kao sustav koji je:

Kategorija	Promjena (2021–2025)
Prihodi	–47%
Gotovina	–58%
Vlastiti izvori (kapital)	–5 M €
Broj zaposlenih	–82 (–16,8%)
Rashodi za zaposlene	+24%
EU projekti	–98%
Obujam posla (mikrobiologija)	+20% (bez financiranja)

Ovo nije slučajnost. Ovo je rezultat godina u kojima financijsko upravljanje nije na vrijeme: reagiralo na pad prihoda, prilagodilo rashodnu stranu, upozorilo upravu i osnivača, projektiralo trendove, diverzificiralo prihode, razvilo održive modele.

Brojevi su govorili. Sustav ih nije slušao. Propustili su svi: uprava, nadzorni odbor, Grad Zagreb kao osnivač, Ministarstvo zdravstva. Jer sustav nema ugrađen mehanizam koji na vrijeme kaže – STOP. Ovo nije izvještaj o promašaju jedne ustanove. Ovo je izvještaj o slijepoj točki cijelog sustava javnog zdravstva.

Pokrenuti program Parazit 2.0.

Zabiti konačni čavao u lijes Zavoda daljnjim urušavanjem u financijskom, organizacijskom, kadrovskom i moralnom smislu.

Štampar je izgubio 15 milijuna eura. Čovjek koji je vodio financije upravo je postao v.d. ravnatelj

Voditelj Službe za ekonomske poslove prema Pravilniku o organizaciji odgovara za plansko-analitičke poslove, praćenje realizacije financijskog plana i predlaganje korektivnih mjera. Od deset ključnih obveza koje proizlaze iz te nadležnosti — upozorenje na pad prihoda, likvidnosne projekcije, analiza troškova rada, diverzifikacija prihoda, kvartalno izvještavanje — u javno dostupnim dokumentima nijedna nije dokumentirano izvršena.

Nula od deset.

Prihodi su padali 47%, a nitko nije povukao kočnicu. Gotovina se prepolovila, a Upravno vijeće nije dobilo likvidnosnu projekciju. Četiri bolnice prebacile su mikrobiološku dijagnostiku na Zavod — 20% više posla — bez ijedne kune kompenzacije, a nitko iz financija nije zatražio pregovore. Ravnatelj se bavio politikom.

Karijera koja prkosi gravitaciji

Jesen 2022: zapošljavanje kao viši stručni savjetnik. Isti mjesec: promaknuće na voditelja službe — poziciju za koju dugogodišnji zaposlenici čekaju godinama. Rujan 2025: pomoćnik ravnatelja s koeficijentom 3,8 — razina zdravstvenih pozicija — u istom tjednu kad ravnatelj na skupu zaposlenika kaže da Zavod mjesečno gubi 50.000 eura i da možda neće biti za plaće. 2026: v.d. ravnatelj.

Poruka kolektivu više od 400 ljudi: rezultati nisu važni. Šutnja i lojalnost jest.

Zašto ovo nije samo kadrovsko pitanje

Zavod „Štampar” nije privatna firma. To je institucija odgovorna za epidemiologiju, mikrobiologiju, školsku medicinu i mentalno zdravlje 800.000 Zagrepčana. Njezin oporavak zahtijeva liječnika ili liječnicu s kliničkim autoritetom, upravljačkim iskustvom i neovisnošću od modela koji je obilježio prethodno razdoblje.

Umjesto toga, Upravno vijeće izabralo je najlakši put — osobu iz vlastitih redova. U organizacijskoj teoriji to se zove zamka kontinuiteta: organizacija u krizi imenuje iznutra jer je to najbrže, a upravo ta brzina garantira da se ništa neće promijeniti.

12 mjeseci do sloma

Plan za 2026. predviđa 5 milijuna eura iz distribucije cjepiva — jednokratnog programa koji može završiti. Vlastiti prihodi pokrivaju tek 23% rashoda. Gotovina je na razini 1,2 mjeseca troškova — ispod svakog prihvatljivog praga. Ako se ništa ne promijeni, 2027. donosi financijski jaz od 4,5 milijuna eura. Pitanje više nije je li Zavod u krizi. Pitanje je hoće li itko reagirati prije nego što bude prekasno.

Branku Kolariću želimo dug život i kao Snjeguljica ode negdje, što dalje sa svojih sedam patuljaka.

---

Upravnom vijeću, Gradu Zagrebu i Ministarstvu zdravstva upućuje se jasan poziv: preispitajte odluku i raspišite javni natječaj s kriterijima koji odgovaraju težini situacije. Zavod zaslužuje vodstvo koje može donijeti odluke koje dosadašnji model nije bio sposoban donijeti.